Davno prije 16. stoljeća, vino je u Europi bilo vrlo popularan proizvod za trgovanje. Početkom 16. stoljeća, nizozemski trgovac pronašao je način da dostavi više vina u ograničenom prostoru za prijevoz tereta. On je maknuo vodu iz vina. Potom je, nakon dolaska u odredišnu luku, ponovno natočio vodu u vino. Nizozemski naziv za takvo vino bio je “Brandewijn” što bi u slobodnom prijevodu značilo “vino koje žari i pali”. Kasnije je iz te riječi nastala riječ brandy.

Brandy je destilirano alkoholno piće proizvedeno od raznog fermentiranog voća kao što je npr. grožđe, jabuka, kupina, marelica i dr. Prema regiji i vrsti voća od koje se proizvodi, brandy možemo razvrstati u nekoliko kategorija: Cognac, Armagnac, American brandy i voćni brandy. Većina brandya je 80 proof. Proof je oznaka za stupanj jakosti alkoholnih pića tj. 80 proof = 40% alkohola. Ukoliko kupujete brandy možda ćete naići i na posebne oznake na bocama:

VARIETAL – oznaka na etiketi koja znači da je to posebna vrsta brandya proizvedena od samo jedne vrste grožđa
VINTAGE – mora biti pohranjen u bačvama sve do trenutka flaširanja, a na etiketi treba pisati godište berbe
HORS D’AGE – vrlo, vrlo star brandy; toliko star da mu se ne može odrediti godište

Brandy se preporučuje servirati na sobnoj temperaturi u čašama za brandy (tzv. brandy snifter čaša). Prema tradiciji, poslužuje se nakon večere uz desert (npr. čokolada ili razni deserti od jabuka). Voćni brandy se smije poslužiti ohlađen. U Francuskoj se tzv. “eau-de-vie-de-vin”, ili u slobodnom prijevodu “voda života”, odnosi na brandye koji su proizvedeni od voća ali ne i od grožđa. Sadrže oko 50% alkohola te su obično mutni i bezbojni.

Cognac – specijalna vrsta finog brandya. U prošlosti, cognac je bio jedan od važnijih francuskih proizvoda koji je omogućio ekonomski rast. Prvo se izvozio u Nizozemsku, a potom i u Englesku, na Daleki istok i u Novi svijet. Nastao je tijekom 17. stoljeća procesom dvostruke destilacije u kotlovima za destilaciju. Cognac se i danas proizvodi na taj način, nakon čega se prebacuje u nove hrastove bačve da u njima dozrijeva jednu godinu. Nakon toga se vadi iz bačvi, ponovno destilira i potom vraća u iste, već korištene bačve, na daljnje dozrijevanje. Cognac se proizvodi od vina koje se dobiva od cijelih grozdova, uključujući koštice i kožu. Cognac se proizvodi isključivo u francuskoj pokrajini Cognac u kojoj postoji 6 regija. Vrlo poznate su regije Champagne i Petit Champagne. Ostale su Bois, Fins Bois, Borderies i Bons Bois. S obzirom da se Cognac može proizvoditi samo u navedenim pokrajinama, dok se brandy može proizvoditi bilo gdje, možemo reći da je svaki cognac brandy ali nije svaki brandy cognac. Cognac ima jedinstveni sistem određivanja u koju klasu kvalitete pripada pojedina vrsta. Izmislila ju je obitelj Hennessy koja je prva počela svojim Cognacima dodavati kratice u nazive. Evo popisa kratica i naziva s kojima ćete se možda susresti kod nabavke Cognaca:

A.C. = dvije godine star cognac koji je dozrijevao u drvenim bačvama
V.S. = Very Special, dozrijevao je minimalno 3 godine u drvenim bačvama; često se označava s tri zvjezdice
V.S.O.P. = Very Superior Old Pale, dozrijevao je minimalno 5 godina u drvenim bačvama; često ga zovu “Pet zvjezdica” ili “Five Star”
X.O. = Extra Old, minimalno je dozrijevao 6 godina; X.O. uključuje i brandye Napoleon i Vieille Reserve

Armagnac – glavna značajka, a ujedno i glavna razlika u odnosu na Cognac, je metoda destilacije. Armagnac se destilira samo jednom i to u bakrenom kotlu. Razlika je i u procesu dozrijevanja koji je za Armagnac često i dulji od 10 godina. Najčešća starost Armagnaca je između 13 i 20 godina, a proizvodi se u francuskoj pokrajini Gascogne koja se nalazi jugozapadno od pokrajine Cognac. Ovdje postoje 3 regije: Bas Armagnac, Haut Armagnac i Tenareze. Većina Armagnac brandya proizvodi se od četiri sorte grožđa: baco, colombard, folle balanche i ugni blanc. Na etiketama ćete obično moći pročitati iz koje je regije Armagnac, a ukoliko to ne piše, znači da je miješan u više od dvije regije. Za razliku od Cognaca, Armagnac je suhiji i ima jači okus.

U novootkrivenim zemljama, a tu se prvenstveno misli na Ameriku, brandy je prvi put proizveden od strane španjolskih misionara u Kaliforniji. Danas, američki se brandy proizvodi uglavnom u Kaliforniji gdje i raste dosta grožđa. Prema američkom zakonu, američki brandy mora dozrijevati najmanje 2 godine u drvenim bačvama. Takav brandy obično ima laganiji okus od europskog brandya. Za razliku od europskih proizvođača brandya, američki proizvođači rade brandy individualno i to kroz cijeli postupak. Dakle, od uzgoja grožđa, branja, samog postupka destilacije i dozrijevanja pa sve do flaširanja i plasiranja na tržište.

Brandy se, osim u Francuskoj i SAD-u, proizvodi još i u Njemačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Australiji, južnoj Africi i drugdje. Njemačka ima dugačku tradiciju proizvodnje kvalitetnih brandya, iako je njezin zemljopisni položaj krajnja sjeverna granica za proizvodnju. Pionir u proizvodnji vrlo kvalitetnih brandya u Njemačkoj bio je Hugo Asbach. Uglavnom sadrže 40 – 45% alkohola, a proizvode se od jabuke, breskve, marelice, kupine, trešnje, itd.

Svjetski poznate i priznate marke su: Rémy Martin, Hennessy, Courvoisier, Martell, Metaxa i dr.

Calvados i Applejack su primjer brandya koji se proizvode od jabukovače. Calvados je poseban voćni brandy koji se proizvodi od jabučnog vina ili od srži posebne vrste jabuka koja raste isključivo u kotaru Calvados, u Normandiji u Francuskoj. Čuva se minimalno 10 godina prije flaširanja (neke vrste i preko 20 godina) i to isključivo u drvenim bačvama. Applejack je američka “verzija” Calvadosa koji se čuva također u drvenim bačvama, a dobiva se fermentacijom jabučnog octa i nakon toga ostavlja dozrijevati barem 2-5 godina, a ne smije sadržavati manje od 35% alkohola.

Marascino brandy, proizveden od višnje maraske, koja se uzgaja u Dalmaciji.

Marc (čitaj: Mar) poznat kao talijanski brandy Grappa, proizvodi se od destilata tropa u vinskoj preši nakon što se iz grožđa iscijedi sok.

Španjolski brandy, baziran na destilatu sherryja, te izuzetno jakog i slatkog okusa – jačeg i od Cognaca i Armagnaca.

Pisco brandy, proizveden od grožđa u dolini Inca, blizu grada Pisco u Peruu. Dozrijeva u glinenim vrčevima.

Metaxa, grčki brandy – sladak, jak i taman, koji se proizvodi od grožđa.

Ouzo, grožđani brandy začinjen anisom. Izuzetno je popularan u Grčkoj kao aperitiv, a servira se s ledom i vodom u highball čaši.

Raki, brandy iz Turske i Sirije, proizveden destilacijom mješavine različitih vina, smokve i datulje.

Još neke poznatije vrste brandya su Kirsch ili Kirschwasser, brandy proizveden od višnje; Poire, brandy dobiven destilacijom kruške; Framboise, dobiven od destilata maline.

Koktele čiju osnovu čini brandy možete potražiti ovdje.

Close Menu